Salih Pajazetović, rođen je 1954. godine u Velikoj Kladuši. Održao je samostalne izložbe u Velikoj Kladuši, Bužimu, Cazinu i Bosanskoj Krupi. Učesnik je na više kolektivnih izložbi u Velikoj Kladuši, Karlovcu, Kulen Vakufu, Bužimu i Bihaću.

KONTAKT TELEFON UMJETNIKA:
GSM: 061 354 152


CIKLUS "KRAJIŠKI PEČAT "

"Odmor uz kahvu"
ulje na platnu
50x60 cm
"Tapija V.Kladuše
1901 "
ulje na kartonu
50x70 cm
"Bosanska kuća "
ulje na platnu
50x70 cm
"Prva BH regimenta "
ulje na platnu
120x80 cm
"Čuvar krajiških međa "
ulje na platnu
40x50 cm
"Krajišnik"
ulje na platnu
50x70 cm
"Pijaca"
ulje na platnu
70x50 cm
"Opančari"
ulje na platnu
60x40 cm

PEJZAŽI
"Staro Jajce "
ulje na platnu
70x50 cm
"Negdje na Uni "
ulje na kartonu
50x70 cm
"Krajiški pejsaž "
ulje na kartonu
50x70 cm
"Zima I "
ulje na kartonu
50x70 cm
"Sana"
ulje na platnu"
40x50 cm
"Zima II "
ulje na platnu
50x70 cm
"Krajiške ljepote"
ulje na kartonu
50x70cm
"Štrbački buk "
ulje na platnu
50x70 cm

IZ CIKLUSA "STRAHOTE RATA"
"Zbijeg"
ulje na platnu
40x30 cm
"Jama Hrgar"
ulje na kartonu
50x70 cm
"Nišani"
ulje na kartonu
30x40 cm

ULOMAK IZ KRITIKE

Pajazetović Salih spada u red onih malobrojnih slikara koji su svoj raskošni slikarski talent izgrađivali, dotjeravali i dugogodišnjim slikanjem stekli pored zanatske sigurnosti i slikarsko neosporno umjeće da se izraze kao zreli slikari.

Analizirajući njegov slikarski govor može se reći da je njegov osnovni slikarski pravac u kojem djeluje realizam sa profinjenim lirskim sekvencama kojima on u svaku svoju sliku udahnjuje svoj slikarski senzibilitet.

Nakon dugogodišnjeg slikanja u prilici smo da u njegovim izloženim slikarskim radovima u Domu kulture u Bosanskoj Krupi po prvi put vidimo slikarsko nadahnuće ovog umjetnika.

U izložbenoj postavci ovaj slikar se predstavlja ljubiteljima likovne umjetnosti sa slikama iz ciklusa "Krajiški pečat", ciklusom slika "Pejzaži" i dijelom slika iz njegovog novog ciklusa pod nazivom "Strahote rata".

Svojim ciklusom slika "Krajiški pečat" Salih Pajazetović oslikava krajišku tradiciju u svim njenim segmentima (nošnju, običaje, zanate koji nestaju, staro oružje i drugo) trgajući od zaborava ovu tradiciju prikazajući je filmskim sekvencioniranjem u svoj njenoj raskoši i bogatstvu.

Ove slike pored faktografskog, dokumentacionog aspekta o prošlim vremenima i običajima krajišnika svakako imaju i svoju umjetničku osobitost koja se ogleda u slikarskom vokubolaru sa kojim je slikar obrađivao ovu temu.

Ove slike su rađene sa prigušenim i za ovu priliku posebno odabranim bojama tako da i sam izbor boja daje ovim slikama jednu sjetnu, arhaičnu notu.

Kada Salih slika pejzaže tada se on kao slikar najbolje osjeća u svom umjetničkom nadahnuću i tada dolazi do punog izražaja njegova umjetnička imaginacija da oslika pejzaž na samo njemu svojstven način.

Osobitost ovog slikara u slikanju pejzaža ogleda se u činjenici da iako slika realne pejzaže zna pobjeći od pukog realizma i završiti u poetskoj imaginaciji sa njemu svojstvenom paletom boja koje nesumnjivo govore o izgrađenoj slikarskoj izvornosti ovog slikara.

U slikarskim djelima iz ciklusa "Strahote rata" Salih Pajazetović još jednom potvrđuje da zna na jedan slikarski zahtjevan, moderan, osobit način (slika "Jama Hrgar " i slika "Zbjeg") slikarski artikulisati svoj doživljaj strahota rata, koje su ovoga slikara duboko potresli kao čovjeka i umjetnika.

Upravo zbog toga možemo reći da je slikar Salih Pajazetović bez obzira koji motiv slikarski obrađuje, kojom se slikarskom tehnikom izražava uvjek svoj i prepoznatljiv u slikarskoj razradi svoje bogate slikarske imaginacije i poetskog, unutrašnjeg, senzibilnog pristupa i poimanju slikarstva.

Slikar
Mirsad Talić